Informacione Tehnologije - Hrvatska

ICT bi se konačno mogao profilirati kao grana koja nosi razvoj

Hoće li informacijsko-komunikacijske tehnologije, jedan od najpropulzivnijih i najkonkurentnijih hrvatskih sektora, konačno dobiti zasluženu pozornost i podršku Vlade da pogura zemlju u pravom smjeru?

Premijer Tim Orešković napokon je učinio prvi korak, primio je delegaciju hrvatskih poslodavaca, a među njima i predstavnike ICT grupacije pri HUP-u, odnosno predstavnike dva najjača telekoma, HT-a i Vipneta. A upravo ICT bio je većim dijelom u fokusu premijera.

Dojmovi sa sastanka s premijerom doista su iznimno pozitivni, nadu daje to što je Vlada usmjerena na gospodarstvo te bi se ICT u sklopu toga konačno mogao i profilirati kao grana koja će nositi razvoj, istaknuo je Adrian Ježina, predsjednik ICT-a pri HUP-u te član uprave Vipneta.

Brze investicije

– ICT, nažalost, već godinama nije bio strateška grana za Hrvatsku. Sada smo ohrabreni da će se to promijeniti, a posebno nas ohrabruje premijerovo iskustvo i usredotočenost na ICT i u smislu funkcioniranja javne uprave te razvoja gospodarstva – kazuje Boris Drilo, direktor strategije u HT-u.

Premijeru su, izravno kažu, ukazali na status i prilike ICT-a te uzroke zbog kojih ICT ne raste onoliko brzo koliko bi mogao. Unatoč tome što je rast izvoza softvera i IT usluga lani bio 40 posto, to nije dovoljno brzo jer nas drugi prestižu na ljestvici konkurentnosti.

Zbog nekorištenja prednosti digitalne ekonomije Hrvatska gubi oko 300 milijuna eura godišnje, dok nam je kroz pristupne i strukturne fondove EU na raspolaganju više od 200 milijuna eura, koje s obzirom na kapacitete i visoku konjunkturu ICT grane možemo pretvoriti i realizirati kroz projekte u kratkom roku, uvjereni su ICT-ovci. Da bi se to dogodilo potrebno je partnerstvo države i privatnog sektora.

Država ne smije konkurirati privatnom sektoru u ICT-u i telekomunikacijama. Država ne bi trebala raditi razvojne poslove jer za to postoji privatni sektor koji je efikasniji i konkurentniji i koji projekte realizirane u Hrvatskoj može izvozno plasirati.

– Investicije u ICT jedna su od mjera s najbržim efektom. Period od početka do realizacije projekata može biti do 12 mjeseci, a u prosjeku ne prelazi 18 mjeseci. Projekti imaju gotovo trenutačni učinak na zapošljavanje, i to ne samo visokokvalificirane radne snage nego i nižekvalificirane, posebice u segmentu gradnje širokopojasnog pristupa internetu u segmentu malih i srednjih tvrtki – smatra Drilo.

Prigovor i prijedlog Vladi

Uputili su i prigovor jer, kažu, nije ohrabrujuća odluka Vlade od 24. veljače o provedbi reformskih mjera za unapređenje sustava javne uprave zbog kojih se formira povjerenstvo za ICT kao povremeno radno tijelo. Podsjeća na već viđeni scenarij u kojem nema mjesta za privatni sektor, čime na kraju gube svi.

– Apelirali smo da se pronađe model kako bi privatni sektor ušao u upravljačka tijela izvršne vlasti ne formalno, nego stvarno te kako bismo RH učinili regionalnim predvodnikom u ICT području, što je naišlo na razumijevanje premijera i podpredsjednika Vlade – naglasio je Drilo.